1. Uvod
Zdravstveni sektor je jedan od vrlo očiglednih potencijalnih korisnika
Internet revolucije i World Wide Web resursa u sadašnjosti i budućnosti kako
su novi alati raspoloživi, a pouzdanost sistema i efikasnost u cjelini biće u
budućnosti povećana i unapređena. [1], [2], [3], [4].
-
Nizak nivo edukacije u srednjim školama se popravlja, ali je još uvijek
nizak;
-
Nedostatak moderne opreme;
-
Nedostatak LAN-a, konekcije na Internet, organiziranog web dizajna;
-
Problem održavanja;
-
Slobodan pristup u kompjuterske sale;
-
Studenti nisu informirani o funkcioniranju obrazovnog i zdravstvenog
sistema u cjelini, posebno na univerzitetima;
-
Sve nove mjere moraju biti zakonski formalizirane;
Slika 1. Web stranica univerzitetskog e-learning centra.
U našem sistemu snaga znanja bi trebala biti u prednosti u odnosu na
snagu auatoriteta. Učenje na daljinu je oblik obrazovanja gdje profesor i
student komuniciraju i uče jedan od drugog putem elektronskog sistema. [5],
[6], [7], [8]. S obzirom danas učenje na daljinu udaljava od tradicionalnog
student-učitelj «licem u lice» učenja u učionici, dobar obrazovni sistem, te
planiranje i organizacija su neophodni na novoj obrazovnoj platformi kako bi
se omogućili napori profesora da prenesu njihovo znanje na studente na
uspješan način. [9], [10]. Platforma za kurs učenja na daljinu zahvaljujući
suradnji sa UTIC-om. Uz njihovu pomoć stvoren je centar za učenje na daljinu,
“LUCIS CENTRUM” (Slika 1.). Nadamo se da je ovo samo početni korak u susret
unapređenju obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini i da će ovaj projekat
biti indikator uspješnosti u budućem periodu. [11], [12], [13], [14], [15],
[16], [17].
Slika 2. Web stranica univerzitetskog
e-learning centra- Lucis Centrum/sadržaj.
2. Metode i sadržaj učenja na daljinu na Medicinskom fakultetu
Univerzita u Sarajevu
Sadržaj predavanja će biti prezentiran u virtualnoj učionici. U našem
slučaju obrazovni materijali iz predmeta medicinska informatika, a nadamo se
kasnije i iz drugih predmeta biće raspoloživi na našj web stranici,
www.e-learning.ba (Slika 2.) i www.imasic.org/mi/.
U ovoj «učionici» materijali za učenje, prezentacije napravljene u power
pointu, kao i praktične vježbe sa instrukcijama korak-po-korak, su vrlo lahko
dostupne studentima. Štaviše, na ovoj web stranici, studenti će moći pronaći i
literaturu u vezi sa predmetom kao i englesku verziju prezentacije.
Slika 3. Sadržaj/linkovi.
Da bi pristupili ovoj informaciji potrebno je samo «kliknuti» na opciju
download (slika 3.) kao i imati malo strpljenja zbog brzine studentove
konekcije.
Ukratko, naša virtualna učionica daje mogućnost studentima sa pristupe
potrebnoj informaciji u bilo koje vrijeme, sa bilo kojeg mjesta, a da nije
obavezan biti prisutan u učionici.
Studenti mogu da listaju kroz “učionicu” koristeći se standardnom
navigacijom (slika 3.). Koristeći se ovom jednostavnom navigacijom, omogućena
je maksimalna efikasnost i brz pristup potrebnim materijalima (slika 4).
Slika 4. Sadržaj materijala za medicinsku inforamtiku (predavanja).
Kao što možemo vidjeti na slici, svi linkovi su u poredani po
hronološkom redu u skladu sa planom i programom predavanja i vježbi. Posebna
pažnja je posvećena linku «kvizovi».
U slučaju da student želi da testira svoje znanje svako predavanje je
popraćeno kvizom. Pitanja u kvizu su napravljena po principu višestrukih
odgovora (slika 5) i baziraju se na sadržaju predavanja.
Poslije kviza student dobija “feedback” u vezi svog napredovanja.
Rezultati se dobijaju u odnosu na procenata tačnih odgovora (potrebno je 51%
za prolaz). Na ovaj način studenti u potpunosti kontrolišu svoj napredak.
Slika 5. Kviz – višestruki izbor.
3. Prednosti i mane učenja na daljinu
Učenje nadaljinu u odnosu na tradicionalni način predavanja sa sobom nosi niz
prednosti ali i neke nedostatke [3], [6], [9], [12], [15], [16], [17]. Među
prvim prednjače prije svega ekonomski faktori, s obzrom da DL omogućava
jednostavan 24-satni pristup željenim informacijama. Zatim DL studentu pruža
priliku da izučava predmet neovisno o prostoru i vremenu, tj. rad postaje
individualiziran, pomoći chatroom-a (sobe za čavrljanje), a preko e-maila
ostvaruje se kontakt između studenta i predavača. I upravo kritičari učenja na
daljinu smatraju ovo glanom manom teleedukacije [1], [3], [13], [17]. Naime,
postavlja se pitanje hoće li Dl eliminarati humani aspekt učenja, te koliko je
student sam sposoban da održava kontinuitet rada bez «licem-u-lice» kontakta
sa nastavnikom. S obzirom da je studentima uglavnom onemogućen kontakt sa
predavačima, često zauzetim brojnim drugim obavezama, te studenti uglavnom
komuniciraju sa asistentima i drugim saradnicima, DL postaje metod izbora u
edukaciji. Dakle, pri postojećem tradicionalnom načinu raliziranja nastave na
biomedicinskim fakultetima studenti na predavanju dobiju od predavača uglavnom
informacije koje im se pružaju u literaturi ili na Internetu. Iz ovoga možemo
zaključiti da ambiciozni studenti kroz teleedukaciju nisu na gubitku,
naprotiv, imaju veliku prednost u odnosu na tradicionalni način studiranja.
Slika 6. Javna prezentacija elektronskog ispita na Medicinskom fakultetu
Univerziteta u Sarajevu održanog u junu 2005.
4. Zaključak
Razvoj IT tehnologija u modernom svijetu nas dovodi u novu eru, često
nazivanom «Doba informacija» Ove tehnologije mijenjaju način kako mi
percipiramo svijet, kako razmišljamo i komuniciramo s drugima. Postojeće
kulture se transformiraju, a formiraju se nove. Novo virtualno okruženje utiče
na naša osjetila, ko smo mi ustvari.
Neke karakteristike Interneta:
-
Veliki obim korisnika i potencijalnih korisnika,
-
nedostatak fizičkih granica koje omogućava manipulaciju u vremenu i prostoru,
-
informaciji se može pristupiti na konkurentan način koristeći različite medije,
-
koncept suvišnosti.
-
u virtualnom svijetu mi tražimo informaciju koja proširuje naše vidike i mora
se uzeti u obzir iskustvo koje se pojavlje u kontekstu virtualnog okruženja.
Informacija bez sadržaja nema značenja.
Očekivani rezultati projekta Mogućnost uvođenja učenja na daljinu:
-
Razvoj i intagracija IT tehnologija u medicinsku edukaciju,
-
kreiranje fleksibilne infrastrukture koja će omogućiti pristup e-learningu
svim studentima i predavačima,
-
unapređenja digitalne pismenosti akademske populacije,
-
osigurati visoke obrazovne standarde za studente i predavače i,
-
pomoći medicinskom osoblju da razviju “Doživotni način učenja”.
Zdravstveni sektor je jedan od vrlo očiglednih potencijalnih korisnika
Internet revolucije i World Wide Web resursa u sadašnjosti i budućnosti kako
su novi alati raspoloživi, a pouzdanost sistema i efikasnost u cjelini biće u
budućnosti povećan i unapređen.
-
Nizak nivo obrazovanja u srednjim školama se popravlja ali je još uvijek nizak;
-
nedostatak moderne opreme;
-
nedstatak LAN-s, konekcije na Internet, organiziranog web dizajna;
-
problem održavanja;
-
slobodan pristup kompjuterskim salama;
-
studenti nisu informirani o funkcioniranju obrazovnog i zdravstvenog sistema u
cjelini, posebno na univerzitetima;
-
sve nove mjere moraju biti zakonski formalizirane.
U našem sistemu snaga znanja bi trebala da ima prednost nad snagom
autoriteta.
Literatura:
|
[1]
|
Mašić I, Novo A, Kudumović M, Mašić Z.: Edukacija iz Medicinske informatike na
medicninskim fakultetima u BiH. AIM, 2005; 13(1): 3-8.
|
|
[2]
|
Masic I, Novo A, Kudumovic M, Masic Z.: E-learning at Medical Faculty of
University of Sarajevo. AIM; 2005; 13(3): 132-5.
|
|
[3]
|
Masic Z, Novo A, Masic I, Kudumovic M, Toromanovic S, Rama A, Dzananovic A,
Bander I, Masic M, Guso E, Balta E.: Distance Learning at Biomedical Faculties
in Bosnia and Herzegovina. Connecting Medical Informatics and Bio-Informatics.
Procedings of MIE 2005 (editors: Engelbrecht R, Geissbuhler A, Lovis C,
Mihalas G). IOS Press, 2005: 267-72.
|
|
[4]
|
Mašić I, Bilalovic N, Karčić S, Kudumović M, Pašić E.: Telemedicine and
telemetric in B&H in the war and Post war Times. European Journal of Medical
Research, 2002; 7 (supl.1): 47.
|
|
[5]
|
Hasman A, Haux R.: Curricula in medical informatics. Stud Health Technol
Inform. 2004;109:63-74.
|
|
[6]
|
Mantas J.: Future trends in Health Informatics--theoretical and practical.
Stud Health Technol Inform. 2004;109:114-27.
|
|
[7]
|
Marques EP, Marin HF, Massad E, Fraser H, Ohno-Machado L.: Training in health
informatics in Brazil.Stud Health Technol Inform. 2002;90:757-60.
|
|
[8]
|
Recommendations of the International Medical Informatics Association (IMIA) on
education in health and medical informatics. Methods Inf Med. 2000;39:267-77.
|
|
[9]
|
Kern J.: Medical informatics in the medical curriculum – when? Stud Health
Technol Inform. 1999;68:484-488.
|
|
[10]
|
Kern J.: Medical Informatics Education – How to Tailor the Course to Given
Stage of Student’s Knowledge? AIM 2002;10(2):59-61.
|
|
[11]
|
Masic I, Kudumovic M, Pasic E.: Education of Medical Informatics at Medical
Faculty of Sarajevo. Med Arh, 2004; 58 (1, supl. 2): 88-91.
|
|
[12]
|
Mašić I, Kudumović M, Pašić E.: Deset godina edukacije iz Medicinske
informatike na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Med Arh, 2002; 56 (4): 233-9.
|
|
[13]
|
Šabanović Z, Mujčinagić A.: Edukacija medicinske informatike na Medicinskom
fakultetu Tuzla. Med Arh 2004; 58 (1, supl.2): 92-94.
|
|
[14]
|
Mašić I, Novo A, Kudumović M.: Teleeducation at biomedical faculties in Bosnia
& Herzegovina, AIM 2004; 58 (3-4): 15-18.
|
|
[15]
|
Mašić I, Riđanovic Z.: Edukacija iz medicinske informatike i njene
perspektive, AIM, 2001; 9 (3-4): 59-60.
|
|
[16]
|
Mašić I, Ramić-Čatak A, Kudumovic M, Pašić E.: Distance learning in the
medical education in B&H: E-Health & Education Proceedings, Zagreb, 2002: 17.
|
|
[17]
|
Ramić-Čatak A, Masic I.: Distance learning – ucenje s distance u medicinskoj
edukaciji. AIM, 2002; 10 (2): 63-6.
|
|